1901. godina postaje dio crnogorske istorije – otvorena prva Nikšička štedionica

Prošlost kao temelj budućnosti

Kako je osnovana Prva nikšićka
štedionica, danas Prva Banka
Crne Gore.

Pred kraj 19. vijeka, Knjaževina Crna Gora pravi neke od prvih koraka na svom putu ka modernom i uređenom evropskom društvu.

Zahvaljujući političkom uspjehu tadašnjeg državnog vođstva, te privrednog i industrijskog razvitka, dolazi do uspostavljanja trgovačkih konekcija, koje dodatno stimulišu finansijsko tržište.
Kako je tržište raslo, stvorila se potreba za regulativom koja bi bila siguran temelj daljeg napretka, koji je tada postajao sve vidljiviji u svim segmentima društva.

Tako je 1888. godine odigrana i prva predstava u novo sagrađenoj zgradi Crnogorskog kraljevskog pozorišta na Cetinju.

Jedan od onih koji su prepoznali potrebu za objedinjavanjem industrijskog i bankovnog kapitala, te da se državnim mehanizmima stane na put zelenaškoj praksi, bio je Joco Petrović, poznati finansijski stručnjak tog vremena.

Njegov entuzijazam i drugih rijetkih finansijskih znalaca tog vremena, dovodi do osnivanja prve bankarske institucije u crnogorskoj istoriji –

Prve nikšićke štedionice (u početku nazivane Prva nikšićka novčana zadruga), 1901. godine.

Kralj Nikola zvanično potvrđuje pravila Prve štedionice i donosi rješenje o njenom radu, 5. marta 1901. godine. Prva redovna skupština štedionice, kojoj je prisustvovalo 200 akcionara, održana je 22. marta iste godine.

Godine su na našoj strani – 111 godina prve crnogorske banke

Na pragu novog doba

Banka koja nastavlja u korak s modernim zbivanjima

Osnovana 1901. godine, pod imenom Prva nikšićka štedionica, 2007. doživljava potpunu promjenu vizuelnog identiteta i promjenu naziva u Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. Ovim izmjenama željela se sačuvati tradicija koju banka ima, ali i afirmisati njena aktivnost na čitavoj teritoriji Crne Gore. Uporedo sa tim, promijenjeno je i sjedište banke, sa novom lokacijom u Podgorici.

Danas, nakon 111 godina postojanja, Prva banka je moderna bankarska institucija, koja predstavlja spoj iskusnih bankarskih stručnjaka i mladih, obrazovanih ljudi, spremnih da prepoznaju potrebe svojih klijenata i izađu im u susret.

Prva banka prati svjetske trendove u bankarstvu, poštujući zahtjeve poslovanja, uz uvijek prisutnu viziju – da bude stabilna poslovna banka, bazirana na crnogorskim resursima i crnogorskom znanju.

Na taj način osigurava vjekovni kontinuitet bankarskog poslovanja, zadržavajući značajnu poziciju u procesu razvoja finansijskog tržišta.
Kao jedina banka u 100% domaćem vlasništvu, shvatamo važnost doprinosa društvenoj zajednici u kojoj djelujemo, te dimenziju društvene odgovornosti u poslovanju.

Prva banka Crne Gore je zato od samog početka svog postojanja, aktivno učestvovala u realizaciji društveno-korisnih projekata. Prepoznati smo po podršci projektima od nacionalnog značaja u oblastima zdravstva, školstva, kulture, sporta, kao i po podršci humanitarnim i drugim projektima, koji utiču na podizanje kvaliteta života građana u Crnoj Gori.

Prva u susret

Znamo zašto je bitan
pouzdan partner kod
svih važnih stvari u životu.

Nastanak, organizovanje i poslovanje Prve nikšićke štedionice u prvoj godini, pratilo je niz teškoća, među kojima je uplata akcija bila najveći problem.

Nenaviknuti na bankarsko poslovanje, ljudi su se teško odlučivali da ulažu novac u akcije i štednju. Pored toga što je uplaćivanje akcija teklo sporo, u malim ratama, mnogi su odbijali da uplate upisane akcije.

DDa bi mogli obavljati osnovne poslove, Štedionica je te godine bila prinuđena da potraži pomoć i kod Srpske banke u Zagrebu, uzme zajam u visini 24.358 kruna.

I dalje nemoćna da naplati dug za upisane akcije, uprava Štedionice je u novembru, zatražila od državne vlasti da to izvrši prinudnim putem.

Za nevolje Štedionice, razumijevanje je pokazao knjaz Nikola. On, depešom upućenom 1902. godine Obrenu Nikoviću, načelniku nikšićkog okruga naređuje: "Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Gospodar, blagodozvolio je ponovo dati najvišu zapovijest u pogledu na Cetinje i sve druge akcionare Prve nikšićke štedionice, koji su zaostali sa redovnim uplaćivanjem upisanih akcija kod nje, da ih svaki neodložno mora uplatiti i uplaćivati redovno sve do kraja, a koji to ne bi htio s dobre volje činiti, da se na to prinudi sudskim putem".

Prvu poslovnu godinu, Štedionica je završila sa čistim dobitkom od svega 17 kruna i 28 helera. Ovaj dobitak u finansijskim okvirima nije značajan, ali je dokaz da je prva bankarska ustanova u Knjaževini, prebrodila nemale teškoće, obezbijedila opstanak i posredno otvorila put nastanku novčanih zavoda u drugim privrednim centrima. Ne zaboravljajući tu svoju startnu godinu, Prva banka Crne Gore danas izlazi prva u susret, za sve stvari koje su Vam važne u životu.